Kako se naši zajednički prostori mogu razvijati tako da zadrže djelove koje volimo, a da nas istovremeno čuvaju sigurnim dok se vraćamo na posao?

 

Dizajneri se suočavaju s izazovom kako da se ljudi vrate u kancelarije. Kako da uravnotežimo potrebu za nužnim prostorima koji privlače ljude da dođu na radno mjesto – s potrebom za sigurnošću?

Nakon višemjesečnog rada od kuće, većina ljudi kaže da se želi vratiti na radno mjesto na ovaj ili onaj način. Razlozi su konzistentni bez obzira na ankete ili studije koje ste pročitali. Produktivniji smo i više uživamo u radu kada se možemo povezati s ljudima u kancelariji. Studije pokazuju da se nalazimo, družimo i povezujemo (planirano ili neplanirano) s drugima uživo.

Raznovrstan raspon prostora u kancelariji koji podržava različite načine rada, posebno saradnju, neće nestati. Zapravo, biće još traženiji jer iako smo uspjeli obaviti neke vrste poslova putem videa, još se uvijek borimo s generativnim radom koji stvara nove ideje i rješava složene probleme. Nedostaje nam urođeno ljudsko iskustvo zajedničkog rada u prostorima namijenjenim podsticanju kreativnosti i inovacija.

Radeći od kuće, mnogi od nas su vidjeli kako se naše mreže smanjuju na samo nekoliko prozora na ekranu. Naša sposobnost prilagođavanja radu na daljinu zavisi od veza izgrađenim tokom vremena, kroz spontane interakcije i opuštene razgovore koji se događaju uživo. Učimo zašto je radno mjesto bitno. Neformalni, zajednički ili pomoćni prostori u kojima se družimo, sarađujemo, koncentrisemo i regenerisemo, naše radne dane čine boljima i pomažu nam izgraditi povjerenje i snažne odnose.

Dakle, kako se naši zajednički prostori razvijaju a da istovremeno sačuvamo djelove koje volimo i budemo sigurni?

Načela performansi

Ne tako davno Work Design Magazine je u svom časopisu podijelio istraživanje Steelcasea koji su generisali niz principa performansi za vođenje dizajna zajedničkih prostora u kojima ljudi žele raditi i biti produktivni.

Ova načela ostaju temelj za oblikovanje društvenih i kolaborativnih prostora visokih performansi u svijetu nakon koronavirusa. Ipak, novi izazovi dizajna moraju biti riješeni regulacijom gustine, geometrije i podjele.

Blizina – blizina od osobe do osobe mora uzeti u obzir fizičko distanciranje. Blizina tehnologije i alata znači puno za otvorene i zatvorene prostore i povremeno postavljanje zaposlenih koji rade na daljinu. A blizina između pojedinog namještaja mora uzimati u obzir gustinu i udaljenost na nove načine i naslutiti ponašanje koje poštuje fizičko distanciranje.

Privatnost – Svaki oblik privatnosti – akustički, vizuelni, informativni, teritorijalni – pomaže ljudima da se opuste, slobodno dijele ideje i učine svoj rad vidljivim. Ali, teritorijalna privatnost poprima dodatni značaj za sigurnost. Paneli ili dodavanje pregrada stvaraju granice kako bi zaposleni zaštitili ljude od njihovih saradnika u susjednim radnim prostorima ili tokom kretanja ljudi u prostoru

Držanje – omogućavanje različitih tjelesnih položaja – sjedećih, u visini stolica, ležećih, niskog sjedenja, stojećih – može pružiti veću fleksibilnost u stvaranju veće udaljenosti – i omogućiti promjene u geometriji rasporeda namještaja prema potrebi.

Ličnost – atmosfera prostora može biti podsticajna i povezivati ljude s brendom organizacije i organizacijskom kulturom.
Steelcaseov Centar za učenje i inovacije u Münchenu koristio je ključne dizajnerske strategije gustine, geometrije i podjele kako bi stvorio otvorene, zajedničke prostore koji ljudima omogućavaju siguran boravak i osjećaj sigurnosti.

Izazovi u dizajnu

Tri su glavna izazova u dizajnu otkrivena u istraživanju novih problema prilikom stvaranja sigurnijeg radnog okruženja tokom pandemije. Razumijevanje fizičke udaljenosti i gustine te njihovog odnosa prema obrascima cirkulacije unutar postojećeg prostornog konteksta, ključno je za rješenje i razvoj sigurnosnih smjernica u zajedničkim prostorima.

Fizičko distanciranje – da bi održali udaljenost od 2 metra u krugu svakog pojedinca, namještaj mora osigurati odgovarajući razmak kako bi se svaka osoba mogla pridržavati preporučene udaljenosti od drugih.
Obrasci cirkulacije – ljudi se moraju moći kretati unutar prostora i održavati distancu. Sigurnijom cirkulacijom kroz i oko dijeljenih prostora može se odgovoriti adekvatnom širinom, usmjeravanjem prometa i dodatnim pregradama.

Prostorni kontekst – svaki je prostor drugačiji i razumijevanje konteksta važno je za prilagođavanje dizajna. Jesu li zone otvorene ili zatvorene? Namještaj i zidovi fiksni? Protok vazduha ograničen? Staze uske? Što treba promijeniti kako bi se osigurao adekvatan prostor i pregrade?

Ključne strategije dizajna

Gustina, geometrija i podjela ključne su strategije koje mogu biti korištene u rješavanju navedenih izazova u dizajnu.

Gustina – smanjite broj ljudi smještenih unutar prostora kako bi se ispunili zahtjevi za udaljenosti od 2 metra.

Geometrija – promjena rasporeda namještaja kako bi se povećala udaljenost i orijentacija licem u lice svela na minimum.

Podjela – Dodavanje ekrana i pregradnih panela radi stvaranja granica i barijera između ljudi, prostora i staza.

Smanjeni broj mjesta za sjedenje podržat će zahtjeve za distanciranjem, a pregade stvoriti granice.

 

Ako se koriste u kombinaciji s načelima performansi, ove strategije mogu stvoriti zajedničke prostore u kojima ljudi mogu sigurnije sarađivati i družiti se. Zajednički prostori nude najveću sposobnost prilagođavanja u budućnosti prema promjenama u dizajnu. Namještaj je često samostojeći i često se može lako premjestiti drugdje, postaviti pod različitim uglom ili zaštititi pregradama.
Ostala razmatranja u vezi s dizajnom takođe mogu pomoći u stvaranju sigurnih, marljivih i privlačnih zajedničkih prostora kao što su:

Korištenje otvorenih i vanjskih prostora za pružanje veće fleksibilnosti za fizičko distanciranje i obrasce cirkulacije povećavanjem performansi ovih prostora s više saradničkih alata i pokretne snage.

Opremanje otvorenih, zajedničkih prostora s alatima za generativnu saradnju poput velikih uređaja na pokretnim kolicima, pokretnih ploča kao i kolicima za odlaganje opreme za čišćenje.

Integracija tehnologije radi omogućavanja sigurnijeg i manje dodirnog iskustva na poslu, kako bi se podržala inkluzivnija i rasprostranjenija saradnja i pratila zauzetost i gustina u kancelariji.

Dizajniranje za fleksibilnost koja omogućava proširivanje prostora i prema potrebi ugovaranje pojedinačnih sjedišta, modularnosti i fleksibilnih elemenata.

Preispitivanje i jačanje prometnog usmjerenja kroz postavljanje namještaja, pregradnih elemenata i pribora.

Napredovanje na radnom mjestu mora biti sigurno i istovremeno ne smije izgubiti ono što ga čini privlačnim odredištem u kojem ljudi žele raditi.

Dizajniranje nadahnjujućih i sigurnih zajedničkih prostora visokih performansi, koristiće i zaposlenim i organizacijama, jer su to prostori koji podstiču produktivnost i inovacije.

Autor: Rebecca Charbauski
Izvor: Workdesign.com